Analiza pokazuje da bi protekcionistička politika koju bivši američki predsjednik Donald Trump planira provesti mogla povećati troškove proizvodnje automobila u SAD-u za 40 milijardi dolara godišnje, dok bi istovremeno ometala napredak zemlje u dekarbonizaciji i tehnologiji umjetne inteligencije, navodi Nikkei.
Trump namjerava uvesti carine od "10% do 20%" na sav uvoz, zajedno s dodatnim carinama na određene proizvode. Prema Međunarodnom zakonu o ekonomskim ovlastima za vanredne situacije, američki predsjednik može podići carine bez odobrenja Kongresa.
Visoke uvozne carine koje Trump predlaže mogle bi imati značajan utjecaj na američku automobilsku industriju. SAD prodaju 15 miliona automobila godišnje, odmah iza Kine. Mnogi automobili koji se prodaju u SAD su uvezeni iz Meksika, Kanade i Japana, a veće uvozne carine bi rezultirale većim cijenama automobila.
Ove tarife bi se odnosile ne samo na kompletna vozila već i na auto-delove. Prema sporazumu Sjedinjenih Država-Meksiko-Kanada, Meksiko je ranije bio izuzet od uvoznih carina SAD-a. Od januara do juna ove godine, 41% ukupno uvezenih autodijelova u SAD dolazilo je iz Meksika. Zbog trgovinskih tenzija s Kinom, američki proizvođači automobila sve više nabavljaju dijelove iz Meksika umjesto iz Kine, ali se sada Meksiko suočava s rizikom visokih američkih uvoznih carina.
Toyota Motor je nedavno najavila planove za ulaganje 1,45 milijardi dolara u Meksiku kako bi se povećala proizvodnja nove generacije kamioneta Tacoma za američko tržište. Međutim, budućnost ostaje neizvjesna.
Američka konsultantska kuća AlixPartners izračunala je da bi, ako se uvedu visoke carine na uvezene autodijelove, proizvodni trošak svakog automobila proizvedenog u SAD mogao porasti do 4 USD000. Na osnovu američke proizvodnje od 10 miliona automobila godišnje, ovo bi povećalo troškove za 40 milijardi dolara godišnje.
Ako Trump uvede visoke uvozne carine, ne samo da će automobilska industrija biti prisiljena povećati proizvodnju u SAD-u, već će biti pogođeni i drugi proizvodni sektori poput čelika i mašina.
Američki istraživački centar Tax Foundation procjenjuje da bi, dugoročno gledano, američke uvozne carine mogle povećati prihod SAD za 3,8 biliona dolara. Međutim, izražena je zabrinutost da bi kompanije koje opslužuju američke kupce mogle nadoknaditi veće troškove podizanjem cijena.
Uz to, industrija obnovljive energije može se suočiti s povećanjem cijena. Trump vjeruje da je smanjenje troškova energije ključno za sprječavanje povratka inflacije. Da bi to postigao, on može potaknuti povećanu proizvodnju fosilnih goriva i novi razvoj, kao i planirati proširenje izvoza tečnog prirodnog plina.
Trump je također predložio povlačenje iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama, što je protivno globalnom trendu. Bajdenova administracija je privukla 265 milijardi dolara investicija u dekarbonizaciju domaćih i stranih kompanija kroz velike subvencije, ali neke od ovih investicija sada mogu biti u opasnosti.
Nadalje, Trumpova podrška projektima obnovljive energije mogla bi se smanjiti. Odjeljenje za industrijska istraživanja Mizuho banke primijetilo je da bi Trumpov čvrst stav o vjetroelektranama na moru mogao dovesti do odlaganja srodnih projekata.
Ljudi se nadaju da bi deregulacija i smanjenje poreza koje bi Trump implementirao ako bi ponovo izabran mogli smanjiti operativne troškove. Međutim, rastući troškovi zbog trgovinske politike SAD-a usmjerene prema unutra mogu nadoknaditi ove prednosti. Trumpov pristup "Amerika na prvom mjestu" opisan je kao "unilateralizam", a ako se vrati na vlast, mogao bi zauzeti radikalniji pristup kako bi povratio mogućnosti za radna mjesta u SAD-u i industrijski razvoj.
Može se reći da je Trampov politički pristup usredsređen na praktične interese. Njegova unutrašnja trgovinska politika može se razviti kroz diplomatske pregovore. S obzirom na neizvjesnost, preduzeća se moraju pripremiti za različite potencijalne scenarije.